Pogledajte sve članke iz kategorije:
Okreneš li očima na riječ “kortizol” i pokušavaš li po svaku cijenu izbjeći razgovor o ovom hormonu stresa?
Ako je tako, onda ti bez oklijevanja govorim da činiš ozbiljnu pogrešku.
Razloga zašto je tome tako je više nego što možeš zamisliti.
To potvrđuje donji popis mnogih neugodnosti koje te mogu zadesiti ako dopustiš kortizolu da preuzme dominantnu ulogu.
U tom slučaju se može dogoditi da:
Stoga je krajnje vrijeme da odvojiš nekoliko minuta, naučiš o kortizolu i, između ostalog, saznaš 5 jednostavnih trikova koji tvoje razine ovog važnog hormona drže pod kontrolom u svakom trenutku.
Sve to u nastavku …
SADRŽAJ
Znam da o kortizolu i njegovom utjecaju na tijelo možemo satima raspravljati, ali ipak želim da najprije postavimo čvrste temelje.
Zato krenimo od osnova.
A to je …
Što je uopće kortizol?
Kortizol je kortikosteroidni hormon koji luči nadbubrežna žlijezda.
Neki ga, kao što smo već spomenuli, vole nazivati i “hormonom stresa”, “hormonom akcije” ili čak “hormonom starosti”.
Kortizol je jedan od takozvanih hormona stresa i luči se u tijelu tijekom stresnih situacija.
Njegove glavne funkcije su podizanje krvnog tlaka i šećera u krvi te imunosupresija ili utišavanje imunološkog odgovora na upalu.
Unatoč svim informacijama, glavno pitanje ostaje: Zašto kortizol ima tako važnu ulogu u tijelu?
Jer priprema tijelo na akciju kako bi se primjereno odazvalo na stresnu situaciju.
Riječ je o ključnom hormonu u odazivu tijela na stres, odnosno hormonu koji rad organizma stavlja u višu brzinu.
Kada se nađemo u stresnoj situaciji, hipotalamus, sićušna žlijezda u mozgu, šalje alarm kroz živčane stanice mozga svim organima u tijelu.
Kombinacija živčanih i hormonalnih signala uzrokuje oslobađanje hormona u nadbubrežnoj žlijezdi. Hormon adrenalin pospješuje otkucaje srca, pojačava cirkulaciju i time omogućuje bolji protok krvi. Kortizol, s druge strane, povećava količinu šećera (glukoze) u krvi.
Hormon kortizol, kao dio obrambenih mehanizama organizma, stoga predstavlja našu nezamjenjivu “bojnu armadu”.
Ili pojednostavljeno rečeno: pokrećući proizvodnju kortizola, tijelo reagira na opasnost na način da se ona može izbjeći što je brže moguće.
Uz pomoć kortizola tijelo se priprema za bijeg ili borbu, a mi smo sposobni reagirati brže i intenzivnije.
U takozvanom “borbenom stanju” sve funkcije u tijelu su usporene, jer su podložne spašavanju.
Kortizol inhibira imunološki sustav, što zauzvrat smanjuje funkciju manje važnih organa u tom trenutku, poput gastrointestinalnog trakta, reproduktivnih organa i procesa rasta.
Često kažemo da je naše tijelo “čudotvorni stroj” i stvarno tako mislim …
Naše tijelo ima učinkovite mehanizme za suočavanje sa stresom, a hormoni adrenalin i kortizol imaju iznimno važnu ulogu. U ovom trenutku vjerojatno se pitaš, kako kortizol uopće može biti problematičan, ako je organizmu toliko neophodan?
Da ti objasnim…
Borbeni odgovor tijela je neophodan ako je, naravno, kratkotrajan. U današnjem svijetu, međutim, tempo i način života uzrokuje velike probleme zbog stresa. Velika očekivanja, nedostatak sna, sve manje kvalitetni obroci, konzumacija prevelikih količina kofeina i drugih stimulansa…
Jesu li ti poznate te situacije? Vjerojatno mnoge od njih.
To su čimbenici zbog kojih je organizam dobar dio vremena izložen stresnim situacijama ili prividnoj opasnosti.
Previše nagomilanog stresa dovodi do iscrpljenosti, što otvara put raznim ozbiljnim bolestima i komplikacijama.
Ali više o tome malo kasnije …
Najprije nekoliko riječi o referentnim vrijednostima kortizola.
Razina kortizola ne varira prema spolu, već ovisi o dobu dana.
Razine kortizola su krivulja silaznog oblika: najviša razina kortizola je ujutro, a najniža navečer.
Ujutro nam visoka razina kortizola pomaže da ustanemo iz kreveta i aktivno započnemo dan, a navečer niža razina kortizola pomaže nam da se smirimo i lakše zaspimo. Smatra se da se maksimalni kortizol pojavljuje u tijelu između 6 i 8 sati ujutro, a najmanji nakon 20 sati. Sve je to dobro imati na umu i kada planiraš svoj ritam spavanja (samo dobronamjerni savjet).
Kortizol referentne vrijednosti dopodne: 171.0 – 536.0 nmol/L
Kortizol referentne vrijednosti popodne: 64.0 – 327.0 nmol/L
Naravno, reguliranje razine aktivnosti nije jedini zadatak kortizola.
Između ostalog, djelovanje kortizola se očituje i u sljedećim funkcijama:
Međutim, kao što smo već naveli, postoji nekoliko znakova da te muči hormon kortizol.
Svi su vrlo neugodni i onemogućuju ti da živiš život onako kako želiš i zaslužuješ.
Neki čak tvrde da je kortizol krivac za nastanak više od polovice raznih bolesnih stanja. Zdravstvene probleme koji su zapravo povezani s povećanjem ili manjkom kortizola većina ljudi zbog neznanja pripisuje sasvim drugim uzrocima.
Kao što smo već spomenuli, stres je stvarno koristan za tijelo u danom trenutku opasnosti, ali svakako ne dugoročno.
Ako je kortizol stalno povišen zbog pretjerane izloženosti stresu, sve tjelesne funkcije podliježu izbjegavanju prividne opasnosti zanemarivanjem i usporavanjem drugih funkcija.
Dugotrajno povišen kortizol povisuje šećer u krvi i krvni tlak, potiskuje imunološki sustav i usporava probavu. Povišeni šećer u krvi dovodi do inzulinske rezistencije i dijabetesa.
Dopusti mi da ti kažem koji su još simptomi povišenog kortizola:
Povišen kortizol stoga donosi čitavu gomilu neugodnosti i ujedno uzrokuje razvoj raznih bolesti. Od smanjenja kognitivnih sposobnosti do povećanja šanse za kardiovaskularne bolesti.
Ponekad se čini da je stres neizostavan dio našeg svakodnevnog života i da se ljudi samo natječu tko je više opterećen.
Ali zapamti činjenicu da prečesto izlaganje stresu može imati ozbiljne negativne učinke na tvoje tijelo. Kako na fizičko zdravlje, tako i na psihičko blagostanje. Važno je naučiti držati stres pod kontrolom u svakom trenutku (a ne obrnuto).
Kada govorimo o problemima “borbenog hormona”, to uglavnom pokriva sve probleme i posljedice koje višak hormona kortizola može uzrokovati u tijelu.
No, pazi, problem nastaje i kada u tijelu nema dovoljno kortizola.
Ova pojava se često javlja zbog sveg nakupljenog adrenalina i dugotrajnog stresa. Kada su nadbubrežne žlijezde stalno prisiljene lučiti puno kortizola, one „izgaraju“, a kao rezultat toga, gube sposobnost pravilne proizvodnje i regulacije razine ovog hormona.
Koji su očiti znakovi da je razina kortizola preniska? Pogledajmo …
Sada znaš zašto je upozorenje na opasnosti povezane s podivljalim kortizolom toliko važno.
Samo je nekolicina svjesna razornih posljedica hormona stresa ako su njegove vrijednosti iznad željenih.
Srećom, jednostavnim koracima možeš napraviti konkretne promjene i postići vrhunske rezultate.
Stoga u nastavku dijelim s tobom 5 jednostavnih trikova koji dokazano drže razinu hormona kortizola pod kontrolom većinu vremena.
Obećajem ti da su to trikovi koji će se pobrinuti za tvoju opuštenu svakodnevicu, emocionalnu ravnotežu i dobrobit..
Znam da zvuči lakše u teoriji nego u praksi, ali ovo je ključni temelj bez kojeg ne ide. Neophodno je da se naučiš opustiti u divljem ritmu svakodnevice i pozdraviti se sa stresom.
Rasporedi svoje dnevne zadatke prema važnosti. Ne zaboravi uvježbati riječ “NE” za aktivnosti i ljude koji ispunjavaju tvoj raspored (i tvoju glavu) bez ikakvog vidljivog učinka ili osjećaja zadovoljstva.
Pobrini se da ti dani budu uravnoteženi: od dovoljno sna (7-9 sati dnevno) do ugodnog druženja, smijeha i vremena za sebe.
Dopusti mi da s tobom podijelim svoj “šalabahter” ili popis mini podsjetnika koji dobro dođu u stresnim situacijama:
Uravnotežena prehrana ključna je za reguliranje kortizola. Neprerađene namirnice, koje sadrže što manje jednostavnih šećera, su one na koje se usredotoči što je više moguće.
I naravno, ne zaboravi na raznolikost. Prije svega, pobrini se da jedeš dovoljno proteina, zdravih masti i mikronutrijenata.
Više voliš planinarenje, trčanje, vožnju biciklom ili plivanje?
Joga, pilates ili tai-chi mogu također biti na tvom popisu najpopularnijih aktivnosti.
Nije važno koja je aktivnost, samo pokreni svoje tijelo.
Ako spadaš u skupinu ljudi koji se uopće ne kreću, počni malim koracima (čak i kratka, polusatna šetnja na svježem zraku blagotvorno će djelovati na tvoj organizam). Redovita tjelesna aktivnost snižava kortizol, a ujedno utječe na izgled i opću dobrobit.
Dokazano je da redovita meditacija snižava razinu kortizola i povećava razinu serotonina.
U današnjem ubrzanom tempu života zaista je iznimno važno posvetiti barem petnaestak minuta dnevno svojoj omiljenoj vrsti meditacije.
Meditacija također može biti odmor u obliku slušanja omiljene glazbe ili redovitog pisanja dnevnika.
Kvalitetni dodaci prehrani vrhunac su pobjedničke strategije, s kojima ukrotiš kortizol i posljedično se osjećaš u svom tijelu onako kako želiš i zaslužuješ.
U tome možeš uspjeti uz pomoć Alpha Man, koji je namijenjen muškarcima i može se pohvaliti s čak dvostrukim djelovanjem.
Golden Tree Alpha Man temelji se na jedinstvenoj formulaciji od 13 prirodnih sastojaka koji ukroćuju hormon stresa kortizol po brzom postupku, a testosteron (glavni hormon muškosti) podižu do idealnih vrijednosti.
Radi se dakle o rješenju koje pomaže stimulirati tjelesnu sintezu vlastitog testosterona, posebice na račun blokiranja kortizola.
Kortizol se smatra jednim od glavnih neprijatelja ovog važnog elementa dobrobiti, fit i top forme, stoga svaki dan uzimam jednu Golden Tree Alpha Man kapsulu.
Ako želiš saznati više o ovoj jedinstvenoj formulaciji, brzo klikni ovdje.
Miha Geršič je suosnivač portala Golden TREE, portala o mršavljenju i zdravom životnom stilu, kojeg mjesečno posjeti više od 200.000 čitatelja.