Mogu li probiotici doista biti učinkoviti protiv depresije?

Siguran sam da ti riječ “probiotici” zvuči poznata. To su one male “dobre” bakterije u crijevima koje su važne za dobru probavu.

Što ako ti kažem da su probiotici također ključni za dobrobit?

Čini li ti se korelacija između bakterija u crijevima i dobrim raspoloženjem, ili čak sprječavanjem depresije, nevjerojatna, luda i bez smisla?

Pa, da ti kažem, nije baš tako…

Ako želiš poboljšati svoje opće raspoloženje ili si u takvom razdoblju, da ti se, osim posla i sporta, besmisleno družiti s prijateljima, ponestaje ti energije i bez pravog si sna, obavezno nastavi čitati!

Odgovor na pitanje “Mogu li probiotici pomoći protiv depresije i poboljšati dobrobit?” je: “DA, apsolutno mogu”.

Štoviše, oni su jedan od ključnih elemenata o kojima moramo razmišljati kada se brinemo o dobrom raspoloženju.

SADRŽAJ:

1. ŠTO SU PROBIOTICI I KAKO DJELUJU?
2. STUDIJE O ODNOSU PROBIOTIKA I DOBROBITI
3. KOJI SE PROBIOTICI PREPORUČUJU?

ŠTO SU PROBIOTICI I KAKO DJELUJU?

Kao što sam ranije rekao, i kao što vjerojatno već znaš, probiotici su zapravo bakterije.

Da nisu sve bakterije loše, sigurno već znaš.

U tvojem probavnom traktu postoje i: dobre i loše bakterije. U idealnom slučaju, oni su u međusobnoj ravnoteži. Ako se ta ravnoteža pokvari u korist loših bakterija, mogu se pojaviti različiti zdravstveni problemi. Problemi koji su najprije vidljivi, naravno, su probavni.

Međutim, probiotici imaju još jedan zadatak koji im u početku ne bismo pripisali …

Vjerojatno ti je jasno da mozak šalje poruke po cijelom tijelu, uključujući i u probavni trakt. Ta nelagoda u želucu prije važnog razgovora za posao ili prije važnog ispita rezultat je poruke koju je poslao mozak.

Ali znaš li da poruke idu i u obratnom smjeru?

Kako bih objasnio na slučaju, koristit ću serotonin, koji se često naziva ‘hormon sreće’, koji također djeluje kao neurotransmiter (prenosi živčane impulse). Kao takav, igra važnu ulogu u funkcioniranju živčanog sustava (uključujući mozak). Međutim, iznenađujuća činjenica je da se serotonin zapravo nalazi u probavnom traktu.

Ako u istoj rečenici spomenem “hormon sreće” i “probavni trakt”, vjerojatno ti je do sada već jasno da korelacija između probiotika i dobrobiti zapravo postoji …

STUDIJE O ODNOSU PROBIOTIKA I DOBROBITI

Budući da podržavam profesionalni pristup i cijenim mišljenja etabliranih znanstvenika, iskopao sam vam neke činjenice iz stručnih studija o povezanosti probiotika i dobrobiti.

UČINKOVITOST, SIGURNOST I TOLERIRANJE PROBIOTIKA U DEPRESIJI

Caroline J. K. Wallace i Roumen V. Milev (2021) ispitali su promjene simptoma depresije prije i nakon uvođenja probiotičkog dodatka u 10 prethodno neliječenih pacijenata s MDDD -om (“major depressive disorder” ili teški depresivni poremećaj) u 8-tjednoj otvorenoj pilot studiji.

Konzumirali su probiotički dodatak koji je sadržavao dva različita sojeva probiotika. Simptomi depresije mjereni su pomoću upitnika za samoprocjenu na početku, nakon četiri i nakon osam tjedana.

Nakon četiri tjedna korištenja probiotika uočeno je značajno poboljšanje znakova depresije, koje se zadržalo do kraja istraživanja, odnosno do osmog tjedna.

Ohrabrujuće je, međutim, što pacijenti nisu primijetili nuspojave ili štetne učinke pri dodavanju probiotika.

UČINAK KONZUMACIJE MLIJEČNOG NAPITKA, BOGATOG PROBIOTICIMA NA RASPOLOŽENJE

D. Benton, C Williams i A Brown (2007) proučavali su kako konzumiranje probiotičkog mliječnog napitka utječe na raspoloženje i pamćenje.

Mliječni napitak koji sadrži probiotik ili placebo konzumirao se svaki dan tijekom razdoblja od 3 tjedna.

Raspoloženje i pamćenje mjereni su na početku i nakon 10 i 20 dana. Konzumacija probiotičkog jogurta poboljšala je raspoloženje onih koji su ga opisali kao loše na početku studije.

PROBIOTICI ILI “PSIHOBIOTICI”

Heenu Sharma i Jasveen Bajwa otišli su korak dalje u studiji: probiotike su nazvali “psihobioticima” zbog njihovog potencijalnog utjecaja na živčani sustav.

Znanstveni nalazi pokazali su da ovi živi mikrobiotički konzorciji mogu utjecati na anksioznost, depresiju, kognitivne funkcije, odgovor na stres i ponašanje.

Oni probiotici koji kontroliraju funkcioniranje središnjeg živčanog sustava, poznati su kao psihobiotici.

KOJI SE PROBIOTICI PREPORUČUJU?

Sada kada smo znanstveno potvrdili korelaciju između probiotika i dobrobiti, možemo provjeriti kako već danas možeš na lak način utjecati na svoje raspoloženje. Pogledajmo koju hranu je preporučljivo konzumirati u ovu svrhu:

1. Probiotički jogurti zasigurno su prvi koji ti padnu na pamet kada pomisliš na probiotike. Ali pazi, nisu svi jogurti na policama probiotički. Preporučujem da pročitaš deklaraciju prije kupnje da vidiš, sadrži li jogurt doista probiotike.
2. Kefir je još jedan mliječni napitak bogat probioticima. U pravilu sadrži više probiotika od jogurta, zato se pobrini da se nekoliko puta nađe na tvojem jelovniku.
3. Kiseli kupus sadrži mnoge probiotike jer je fermentiran (pretvoren u kiseli). Osim toga, bogat je izvor vitamina C, zato preporučujem da ga jedeš barem jednom tjedno za ručak ili umjesto salate.
4. Osim probiotika, tamna čokolada sadrži i prebiotike – neprobavljiva vlakna koja potiču djelovanje dobrih bakterija, odnosno su hrana za probiotike. Uz čokoladu pripazi na količinu, jer je još uvijek vrlo bogata masnoćama i šećerom.
5. Dodatak prehrani s probioticima za točku na i u slučajevima kada nemaš pristup probiotičkoj hrani.

Golden Tree Complete Biotics sadrži probiotički kompleks s 20 različitih sojeva i 20 milijardi živih kultura, kao i prebiotike.

Stoga je to kombinacija koja pruža punu njegu crijeva (i mozga – kako smo saznali u ovom zapisu).

Proizvod je:

• 100% prirodan,
• veganski,
• bez genetski modificiranih organizama,
• bez glutena,
• bez soje,
• bez mlijeka,
• bez šećera.

Nadam se da sam te uspio razveseliti ovim zapisom.

Uostalom, sada znaš recept za poboljšanje raspoloženja … Sada si ti na redu da opskrbiš frižider kefirom i kiselim kupusom.

Dobrodošlo veselje i blagostanje!